Proizvodnja i veleprodaja
Osnovnu djelatnost Ribnjaka Kupa čini komercijalni dio vezan za proizvodnju i veleprodaju ribe.
Ribnjaci su, počevši od 1948. godine, sukcesivno građeni na šumskoj krčevini, močvarnom neiskorištenom području uz lateralne kanale Blatnicu i Bukovac. Početna površina ribnjaka bila je 130 ha, a naknadnim proširivanjem tokom godina, zaključno sa 1978. godinom, dosegli su današnju površinu od ukupno 424 ha. Od ukupne površine, 375 ha otpada na vodenu površinu, a ostalo su odvodni kanali, nasipi, prilazne ceste, hidrotehnički objekti, ekonomsko dvorište.
Prilikom osnivanja odabrana je optimalna lokacija, koja je danas komparativna prednost, jer se zbog konstantnog napajanja s dovoljnom količinom visokokvalitetne vode proizvodi najkvalitetnija slatkovodna riba u Hrvatskoj. To je upravo ono što Ribnjak Kupa razlikuje od sličnih ribnjaka u regiji. Ribnjak ima povoljan smještaj u pogledu režima vode koje ima dovoljno i u izrazito sušnom periodu.
Ribnjaci su danas prava oaza kvalitetne ponude vrhunske slatkovodne ribe. U više ribnjaka, osim brojčano najzastupljenijeg šarana, uzgaja se i štuka, som, smuđ, amur, linjak, tolstolobik, te ostala riba. Godišnji uzgojni kapacitet doseže i do 500 tona ribe.
Proizvodni objekti za uzgoj ribe
| (ribnjak) | (površina) |
| Ribnjak 1 | 100 ha |
| Ribnjak 2 | 19 ha |
| Ribnjak 3 | 6 ha |
| Ribnjak 4 | 100 ha |
| Ribnjak 5 | 80 ha |
| Ribnjak 6 | 42 ha |
| Ribnjak 7 | 7 ha |
| Rastilišta 13 | 13 ha |
| Zimnjaci 16 | 4 ha |
| 4 sportska ribnjaka | 4 ha |
Faze proizvodnje u Ribnjaku
Proizvodnja se odvija u 3 faze:
a) u prvoj fazi proizvode se tzv. “mjesečnjaci” i to uglavnom od ličinki koje se nabavljaju, prije u vlastitom mrjestilištu, danas uglavnom iz vanjskih izvora. Proizvodnja ove kategorije mlađi služi prvenstveno za vlastite potrebe tj. za proizvodnju jednogodišnje mlađi-godišnjaka.
b) u drugoj fazi proizvode se od mjesečnjaka – godišnjaci. Dio proizvedenih godišnjaka koristi se za daljnju proizvodnju dvogodišnje mlađi -dvogodišnjaka, a dio se plasira na tržište.
c) Treća faza podrazumijeva proizvodnju dvogodišnjaka, odnosno trogodišnje mlađi (trogodišnjaka) ili konzumne ribe.
Faze proizvodnje se odvijaju paralelno u toku jedne godine u različitim ribnjacima.
Strateška ulaganja i ciljevi
Visoki postotak preživljavanja u proizvodnji mlađi, dobar rast mlađi te kvalitetu mlađi moguće je ostvariti striktnim pridržavanjem zoohigijenskih i zoosanitarnih profilaktičkih mjera za čije provođenje je važna kvaliteta objekata za držanje riba, opreme laboratorija te kvalitetno izobražen kadar što je preduvjet za kvalitetnu i ekonomsko-rentabilnu proizvodnju.
Ulaganja u proizvodnju – osnovna ulaganja odnose se na hranu, vapno, gnoj, profilaksu. Pored toga ulaganje predstavlja nabavu ličinki, godišnjaka, dvogodišnjaka, opreme te investicijska održavanja.
Za proizvodnju je potrebno osigurati određenu vodenu površinu, količinu i kvalitetu vode, nasadni materijal, repromaterijal i djelatnike. Postojeća infrastruktura daje garanciju za značajno oživljavanje proizvodnje nakon ulaganja. Provođenje zahvata sanacije i rekonstrukcije diktirano je tehnološkim fazama proizvodnje. Cilj je provoditi rekonstrukcijske zahvate uz minimalno narušavanje tekuće proizvodnje.
